Na današnji dan, 10. lipnja 1921. godine, u Petrinji je rođen Ivan Kožarić, jedan od najznačajnijih hrvatskih kipara i umjetnika čije je stvaralaštvo obilježilo suvremenu hrvatsku umjetnost te ostavilo snažan trag na međunarodnoj umjetničkoj sceni. Nakon školovanja u Sisku, Kožarić upisuje Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje završava studij kiparstva te započinje umjetnički put obilježen neprestanim istraživanjem, slobodom izraza i pomicanjem granica tradicionalnog poimanja skulpture. Tijekom bogate karijere boravio je i stvarao u Hrvatskoj i inozemstvu, a kao stipendist proveo je godinu dana u Parizu, gradu koji je dodatno oblikovao njegov umjetnički senzibilitet.

 Početkom šezdesetih godina postaje član znamenite umjetničke skupine Gorgona, koja je značajno utjecala na razvoj suvremene umjetnosti u Hrvatskoj. Njegova djela predstavljena su na nekim od najvažnijih svjetskih izložbi, uključujući Venecijanski bijenale, Bijenale u São Paulu te Documentu u Kasselu. Brojna njegova djela danas se nalaze u muzejima i privatnim zbirkama diljem svijeta, a zastupljen je i u antologijama europske i svjetske skulpture.

Posebno mjesto u njegovom bogatom opusu zauzima doprinos Mediteranskom kiparskom simpoziju. Sudjelujući na prvom Mediteranskom kiparskom simpoziju 1970. godine, Ivan Kožarić izradio je skulpturu „Isječak rijeke Seine“, koja se nalazi uz cestu Labin – Vozilići, na nekadašnjoj granici Labinske republike. Ovo djelo svjedoči o njegovom doprinosu samim počecima Mediteranskog kiparskog simpozija i trajno je obilježilo krajolik Labinštine. Više od tri desetljeća kasnije, 2006. godine, Kožarić se ponovno uključuje u stvaranje umjetničke baštine Dubrove realizacijom 11. dionice Bijele ceste pod nazivom „Andautonijska cesta“, ostavljajući još jedan vrijedan trag u jedinstvenom prostoru Parka skulptura Dubrova. Njegov umjetnički opus obilježava stalna težnja za novim umjetničkim izrazom. Od ranih figurativnih radova, preko apstraktnih formi i konceptualnih istraživanja, pa sve do prepoznatljivih javnih skulptura poput „Prizemljenog sunca“ i spomenika Antunu Gustavu Matošu u Zagrebu, Kožarić je ostao vjeran ideji umjetničke slobode i stvaralačke zaigranosti.

„Ja sam hodač, iz hodanja crpim svoje ideje“, rekao je jednom prilikom, ističući kako inspiraciju pronalazi u svakodnevnom životu, ljudima i prostoru koji ga okružuje. Upravo je ta otvorenost prema svijetu i neprestana znatiželja obilježila njegov gotovo osam desetljeća dug umjetnički rad.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, među kojima se posebno ističe Nagrada „Vladimir Nazor“ za životno djelo, dodijeljena 1997. godine. Godine 2019. njegovo je djelo „Oblik prostora (Frižider)“ iz 1963. godine uvršteno u zbirku njujorškog Muzeja moderne umjetnosti (MoMA), čime je potvrđen njegov međunarodni značaj i umjetnička relevantnost. Ivan Kožarić preminuo je u Zagrebu 15. studenoga 2020. godine, no njegova djela i danas nastavljaju inspirirati nove generacije umjetnika i ljubitelja umjetnosti.

Povodom godišnjice njegova rođenja prisjećamo se umjetnika čiji je stvaralački duh ostavio neizbrisiv trag u hrvatskoj kulturi te čiji radovi zauzimaju posebno mjesto u povijesti Mediteranskog kiparskog simpozija i Parka skulptura Dubrova.

Naslovna fotografija preuzeta sa web stranice : https://www.obalne-galerije.si/