Aleja glagoljaša i Park skulptura Dubrova – dvije istarske priče povezane kamenom, umjetnošću i kulturnim pamćenjem

Na putu između Roča i Huma, kroz istarski krajolik kojim stoljećima prolaze ljudi, riječi i priče, smješten je jedan od najprepoznatljivijih spomeničkih kompleksa Istre – Aleja glagoljaša. Aleja nije samo niz spomenika. Ona je kamena priča o pismenosti, jeziku, kulturi i identitetu, otvoreni prostor u kojem se povijest hrvatske pisane riječi susreće s umjetnošću i istarskim krajolikom. Nastala je kao projekt Čakavskog sabora, na inicijativu Zvana Črnje, prema idejnom projektu akademika Josipa Bratulića i kiparskim rješenjima Želimira Janeša. Gradila se od 1977. do 1985. godine, a danas je čini jedanaest spomeničkih cjelina koje prate razvoj glagoljice i hrvatske pismenosti u Istri.

Od Aleje glagoljaša do Parka skulptura Dubrova

Priča o Aleji glagoljaša neraskidivo je povezana i s Parkom skulptura Dubrova. Oba su prostora nastala u kulturnom ozračju Čakavskog sabora i dijele istu ideju – da umjetnost, kultura i povijest budu trajno upisane u istarski krajolik. Čakavski sabor imao je važnu ulogu i u nastanku Mediteranskog kiparskog simpozija, pokrenutog krajem 1960-ih u Labinu. Od njegova početka Park skulptura Dubrova je prostor u kojem se kamen, skulptura, priroda i umjetničke ideje susreću i stvaraju jedinstveni kulturni krajolik. Poveznica je i izravno umjetnička. Želimir Janeš, jedan od autora Aleje glagoljaša, ostavio je svoj trag i u Parku skulptura Dubrova. Njegova „Glagoljica“ iz 1988. godine jedan je od radova koji povezuje hrvatsku pisanu baštinu s tradicijom suvremene skulpture u Parku skulptura Dubrova. Tako u Aleji kamen govori jezikom glagoljice, dok u Parku skulptura Dubrova govori jezikom suvremene umjetnosti. U oba prostora on postaje nositelj kulturnog pamćenja.

Jedanaest spomenika – jedanaest poglavlja

Aleju čini 11 spomenika, od Stupa Čakavskog sabora podno Roča, preko Stola Ćirila i Metoda, Sijela Klimenta Ohridskog, Glagoljskog lapidarija, Klanca hrvatskog Lucidara, Vidikovca Grgura Ninskog, Uspona Istarskog razvoda, Zida hrvatskih protestanata i heretika, Odmorišta Žakna Jurija i Spomenika otporu i slobodi, sve do Vrata Huma. Svaki od njih predstavlja dio šire priče o pismenosti, književnosti, kulturi i društvenom životu Istre.

Obnovljena Aleja ponovno otvara svoju priču

Nakon desetljeća izloženosti vremenu i prirodnim utjecajima, Aleja glagoljaša dočekuje važan trenutak – završetak obnove svojih spomeničkih cjelina.

U subotu, 5. rujna 2026., svečano će se obilježiti završetak obnove Aleje glagoljaša.

Svečanost u organizaciji Čakavskog sabora, pod pokroviteljstvom Istarske županije, počinje u 11 sati kod spomenika Uspon istarskog razvoda. Program će otvoriti Klapa Pinguentum, nakon čega će Josip Šiklić predstaviti Aleju i njezinu povijest. O kompleksu će govoriti akademik Josip Bratulić, jedan od njegovih autora, a Vladimir Pernić pročitat će odabrani ulomak iz Istarskog razvoda. Okupljenima će se obratiti predsjednik Čakavskog sabora akademik Robert Matijašić, buzetski gradonačelnik Damir Kajin, predsjednik Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika dr. sc. Boris Domagoj Biletić te istarski župan Boris Miletić. O izvedenim radovima i obnovi govorit će Branko Orbanić.

Završetak obnove bit će svečano proglašen, a simboličnim rezanjem vrpce na vratima spomenika Uspon istarskog razvoda obilježit će se završetak radova. Nakon toga slijede nastup Klape Pinguentum i razgledavanje obnovljenih spomen-obilježja.

Kamen koji povezuje

Aleja glagoljaša i Park skulptura Dubrova različiti su po sadržaju i umjetničkom izrazu, ali ih povezuje ista snažna ideja – kultura koja nije zatvorena u muzeju, već je trajno upisana u prostor Istre. U Aleji kamen čuva povijest glagoljice, jezika i hrvatske pisane riječi, dok u Dubrovi čuva tragove suvremene umjetnosti i generacija umjetnika koji su svoje ideje ostavili u istarskom krajoliku. A između ta dva prostora stoji i Želimir Janeš, autor Aleje i autor „Glagoljice“ u Parku skulptura Dubrova – umjetnik koji je svojim djelom povezao glagoljicu, skulpturu i istarski kamen.