Maria Biljan Bilger, Bitva, 1971.
Dekorativni detalj

Maria Biljan Bilger, AUT

(Radstadt, Austrija, 1912. – München, Njemačka 1997.)

Rođena je u Radštatu, u Austriji 1912. Odrasla je u Grazu gdje je pohađala Školu primijenjenih umjetnosti i usavršavala se kao keramičarka. Za svoje vrijeme bila je revolucionarka, kao jedna od najistaknutijih ženskih umjetnica među mnoštvom mladih, kasnije i poznatih umjetnika na početku Druge Austrijske republike. Iskustva rata i nacionalnog socijalizma imala su veliki utjecaj na njezin život i rad. Odmah nakon pripojenja Austrije Njemačkoj napušta Graz i odlazi u Beč gdje se zapošljava kao pomoćna radnica u tvornici keramike. Nakon rata, na umjetničkoj sceni kojom dominiraju muškarci ponovno se ističe kao osnivačica umjetničke udruge „Art Club“ i ubrzo postaje uspješna kiparica. 1970-ih uz Karla Prantla postaje voditeljica poznatog kiparskog simpozija u St. Margarethenu i počinje raditi na kamenim skulpturama velikih dimenzija. 1978. počinje raditi kao profesorica keramike na Fakultetu primijenjenih umjetnosti u Beču, gdje ostaje do 1982.
Njezin opus karakteriziraju raznoliki oblici, organska povezanost suvremenosti i arhaizma te prije svega prelaženje svih granica u umjetnosti. Njezina djela uključuju: skulpture, keramike, slike, uporabne predmete, tapiserije, reljefe… Autorica je mnogih značajnih djela na javnim mjestima u Austriji i inozemstvu. Sudjelovala je na brojnim samostalnim i skupnim izložbama u Austriji i inozemstvu. Njezini radovi predstavljeni su na Bijenalu u Veneciji (1950., 1954.), Bijenalu u Sao Paolu (1953., 1959.), Triennalu u Milanu (1954., 1957., 1960.) i mnogim značajnim svjetskim izložbama.
U Sommereinu, u Donjoj Austiji, kao proširenje njezinog nekadašnjeg ateljea, 1995. izgrađena je Izložbena dvorana Maria Biljan-Bilger, u kojoj se i danas može razgledati velika zbirka njezinih radova. Umire u Munchenu, u Njemačkoj 1997.

Na Mediteranskom kiparskom simpoziju sudjelovala je 1971.

Naziv rada: Bitva
Godina: 1971.
Dimenzije: v.š.d. 220 x 130 x 120 cm
Lokacija: Park skulptura Dubrova