Mediteranski kiparski simpozij pokrenut je 1969. godine prema zamisli akademskog slikara i kipara Josipa Diminića, a inicijativnim naporom akademske kiparice Milene Lah, akademskog slikara Quintina Bassania i Josipa Faragune, predsjednika tadašnje Općinske konferencije SSRNH Labin i Katedre “Labinske republike” Čakavskog sabora.

Prvi susret kipara održan je u čast 50. obljetnice “Labinske republike”, a prvi su radovi trajno obilježili njezine granice. 1970. Milena Lah izradila je skulpturu “Tri galeba/Galebovi lete” koja i danas ponosito stoji iznad prometnice koja vodi prema Raši.

Ivan Kožarić inspirirao se u Parizu rijekom Seinom te izradio “Isječak rijeke Seine” koja simbolizira granicu Labinske republike prema Rijeci, u Stepčićima.

Antonio Paradiso je pak izradio “Zrno žita” skulpturu koja je postavljena u Parku skulptura Dubrova.

Dan 2. ožujka 1921. godine, krupnim slovima uklesan je ne samo u povijest Labina, Labinštine i Istre, već i cijele Europe. Štrajk rudara, iz kojeg je pokrenuta prva antifašistička pobuna na Starom kontinentu, te proglašena 37-dnevna samouprava kasnije nazvana „Labinska republika“, događaj je koji je ostavio neizbrisiv trag na Labinštini, a povijest će pokazati da je imao i mnogo širi odjek. Obilježavanje Labinske republike iskaz je poštivanja vlastitog identiteta te očuvanja rudarskog naslijeđa koje je značajno obilježilo 20. stoljeće Labinštine.

Autor fotografija:  Branimir Baković